O sastanku sa Reisu - l - ulemom govorio je glavni imam Edin ef. Rojo, koji je prisutne upoznao sa tematikom sastanka i diskusijama koje su vođene na istom. Na tom sastanku Abdulah ef. Šemić je predložio da bi IZ u BiH trebala bi zaštiti određene pojmove koji su vezani za IZ i islam, što je naišlo na odobravanje i samog Reisu - l - uleme. Na kraju se predsjednik i glavni imam zahvalili Dževahiri Pubović, h. Azemu Huseinbašić i Sakibu Pašić, na dosadašnjoj pomoći u ažuriranju Vakufske imovine, posebno su istaknuli doprinos doskorašnjeg načelnika općine Salkana Merdžanić i naravno sadašnjeg Sabahudina Klisura, u vraćanju zgrade medrese i drugih aktivnosti. Predjsednici džematskih odbora su dobili zadatak da dostave izvještaje o aktivnostima u džematima u 2015. godini, i plan rada za 2016. godinu.
SASTANAK IMAMA
30.12. 2015. godine održan je sastanak imama, predsjednika džematskih odbora i opžinskih službenika sa predsjednikom IO Medžlisa i glavnim imamom. Sastanak je otvorio i poselamio sve prisutne predsjednik IO Medžlisa h. Ramiz Meša. Ašere je proučio Mahmut ef. Ibreljić. Nakon toga je predsjednik IOMedžlisa objasnio koji je povod jednog ovakvog sastanka, a razlozi su sljedeći :
- informacija o Savjetovanju o Vakufima koje je organizirala Vakufska agencija na čelu sa direktorom dr. Senaidom Zajimović,
- izrada izvještaja za 2015. godinu i plan za 2016. godinu.
Na početku izlaganja, predsjednik je upoznao prisutne sa bitnijim detaljima iz brošure " Vakufi u BiH, historijat, trenutno stanje i perspektive", gdje je prezentirana Vakufnama prvog predsjednika R BiH rahmetli Alije Izetbegović, kojom on uvakufljuje 5. 000. 000, oo KM, u cilju činjenja dobrog djela, a u svrhu " obrazovanja, nauke i kulture, a posebno materijalnog pomaganja Gazi Husrev - begove medrese i Prve bošnjačke gimnazije u Sarajevu." Dalje su prezentirane štete na Vakufskoj imovini u vrijeme Austro - Ugarske monarhije, zatim u vrijeme Kraljevine SHS/ Jugoslavije, gdje je se samo jednim aktom " MJERE O AGRARNOJ REFORMI", u periodu 1918. - 1939. godine oduzeto oko četiri miliona dunuma vakufske zemlje i oko dvanaest i po dunuma bošnjačke zemlje, što čini 27,6 % ukupne površine BiH. U to vrijeme mnogim vlasnicima velikih zemljišnih posjeda oduzeto je i do 95 % onoga što je bilo u njihovom vlasništvu. Ovaj primjer navodimo, jer u zadnje vrijeme čujemo argumente srpskih političara i drugih da su oni oštećeni Dejtonskim sporazumom, jer su oni bili vlasnici preko 60 % zemljišta u BiH 1991. godine, mada nikada ne navode da su do te zemlje došli otimačinom vakufske i bošnjačke zemlje. Što se tiče vakufa u vrijeme Socijalističe Jugoslavije, samo do 01. 09. 1961. godine, nacionalizirana su 803 objekta IZ - e u BiH, od ukupno 992 nacionalizirana objekta svih vjerskih zajednica u BiH. Vakufi su posebne štete pretrpili u toku agresije na BiH od srpskih i hrvatskih agresora, kad je porušeno 1311 vakufskih objekata, a oštetili 472 vakufska objekta. Poslije iznošenja podataka o stanju Vakufa, predjsednik je upoznao prisutne o pravilnicima koji se tiču Vakufske imovine, te su nakon toga doneseni određeni zaključci, i to : da se vodi uredna arhiva o Vakufima u džematima i medžlisu, zatim da predsjednici džematskih odbora uporede stanje Vakufske imovine na terenu i u katastru u općini kako bi sva imovina bila evidentirana i upisana.